Evropski proizvođači automobila i industrijskih mašina, koji su decenijama bili među svetskim liderima, suočavaju se sa sve snažnijom konkurencijom kineskih kompanija, koje ubrzano preuzimaju primat i u visokotehnološkim sektorima.
Ekonomisti ovaj proces opisuju kao „drugi kineski šok“. Za razliku od prvog talasa početkom 2000-ih, kada je Kina svetsko tržište preplavila jeftinom robom poput tekstila, obuće i nameštaja, sada se kineske kompanije šire u oblastima kao što su automobilska industrija, veštačka inteligencija, telekomunikacije, mikroelektronika, robotika i energetika.
Promena odnosa snaga posebno je vidljiva u automobilskoj industriji. Dok su Evropa i Kina 2019. godine imale približno jednak udeo u svetskoj proizvodnji automobila, do 2025. kineski udeo porastao je na gotovo 40 odsto, dok je evropski pao na oko 18 odsto.
Istovremeno raste i trgovinski deficit Evropske unije u razmeni sa Kinom, što pokazuje da Evropa iz Kine uvozi daleko više robe nego što uspeva da plasira na kinesko tržište.
Posebno je pogođena nemačka industrija, uključujući mrežu srednjih preduzeća specijalizovanih za proizvodnju mašina i industrijske opreme. Kineske kompanije poslednjih godina ubrzano smanjuju tehnološki zaostatak i često nude proizvode po znatno nižim cenama, zbog čega brojne nemačke firme beleže pad narudžbina, otpuštaju radnike ili premeštaju deo proizvodnje.
Evropska unija pokušava da odgovori uvođenjem dodatnih carina i mera protiv subvencionisanog kineskog uvoza, uključujući električne automobile i proizvode od čelika. Ipak, među članicama EU nema jedinstvenog stava o tome koliko daleko treba ići u ograničavanju ekonomskih odnosa sa Pekingom.
Dok Francuska zagovara snažniju zaštitu evropske industrije, Nemačka, Italija i Holandija nastoje da sačuvaju pristup ogromnom kineskom tržištu. Dodatni problem predstavlja velika zavisnost Evrope od Kine u preradi retkih zemnih metala, neophodnih za proizvodnju električnih automobila, baterija i savremene tehnologije.
Peking odbacuje optužbe za nelojalnu konkurenciju i tvrdi da je uspeh kineskih kompanija posledica ulaganja u inovacije, efikasnije proizvodnje i razvijenih lanaca snabdevanja. U Evropi, međutim, raste strah da bi nastavak sadašnjih trendova mogao ozbiljno da ugrozi industrijsku bazu kontinenta i veliki broj radnih mesta.

