14.05.2026
Belgrade, RS 7 C

Najnovije vesti

Više od sto nobelovaca traži oslobađanje iranske aktivistkinje Narges Mohamadi

Više od sto nobelovaca pozvalo je na hitno i bezuslovno oslobađanje Narges Mohamadi, dobitnice Novelove nagrade za mir, nakon što je iranska aktivistkinja za ljudska prava prebačena u bolnicu zbog brzog pogoršanja zdravlja.

U saopštenju koje prenosi Gardijan, 112 dobitnika Nobelove nagrade pozvalo je iranske vlasti i međunarodnu zajednicu da deluju “bez odlaganja” kako bi se obezbedilo oslobađanje i kontinuran pristup lečenju Mohamadi.

Narges Mohamadi je 2023. dobila Nobelovu nagradu za mir za decenije borbe za prava žena u Iranu.

Nobelovci pored hitnog puštanja aktivistkinje na slobodu traže i da se odbace sve optužbe protiv nje.

“Medicinski stručnjaci upozoravaju da bi njen život mogao da bude u neposrednoj opasnosti”, naveli su nobelovci u zajedničkom saopštenju dodajući da joj je mesecima u zatvoru bila uskraćena medicinska nega.

Među potpisnicima je 26 nobelovaca za hemiju, 12 za ekonomiju, pet za knjževnost, 29 za medicinu, 11 za mir i 29 za fiziku, prenosi britanski dnevnik Gardijan.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir 1997. Džodi Vilijams rekla je da Mohamadi “nikada nije trebalo da bude dovedena na ivicu života i smrti”.

“Niko, nigde, ne bi trebalo da bude zatvoren zbog mirnog protesta ili odbrane ljudskih prava”, rekla je Vilijams.

Jemenska novinarka i dobitnica Nobelove nagrade 2011. Tavakom Karman opisala je Mohamadi kao “neustrašivi glas žena koje se opiru ugnjetavanju i zahtevaju slobodu”.

“Nijedan zatvor ne može ućutkati borbu za dostojanstvo i pravdu. Narges mora da bude puštena slobodu a svet mora da nastavi da bude uz žene Irana”, rekla je Karman.

Sin Narges Mohamadi Ali Rahmani, koji živi u Parizu, rekao je da nije dovoljna privremena suspenzija njene kazne i da njen život visi o koncu posle godina zatvora.

Mohamadi su iranske vlasti stalno zatvarale zbog aktivizma od kako je 1998. prvi put uhapšena, uključujući zbog kampanje protiv smrtne kazne i iranskih zakona o obaveznom nošenju hidžaba.

Osuđena je na više kazni od ukupno više od 44 godine zatvora i 154 udarca bičem.

Prethodni članak

Lavrov: Amerika pokušava da istisne ruske kompanije sa Balkana

Sledeći članak

Danas novi protest učenika i roditelja Jovine gimnazije u Novom Sadu

Preporučujemo da pogledate

Roj dronova iznad predsedničke palate: Pokušaj zastrašivanja prvog čoveka Madagaskara?

U istrazi je navedeno da su dronovi bili opremljeni infracrvenim sistemima za praćenje, a ne napadnim sredstvima Na predsednika Madagaskara Majkla Randrijanirinu i njegovu suprugu izveden je atentat u sredu uveče, preneo je jedan lokalni list, pozivajući se […]

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *