14.06.2026
Belgrade, RS 30 C

Najnovije vesti

SEPARATISTIČKI POKRETI JAČAJU U SAD I KANADI: Sve više regiona traži odvajanje od federalnih vlasti

U pojedinim delovima Sjedinjenih Država i Kanade ponovo jačaju separatistički pokreti, čiji predstavnici traže odvajanje od federalnih vlasti zbog ekonomskih nejednakosti i osećaja da nemaju dovoljnu političku zastupljenost. (Caliber.az)

U Sijetlu organizacija Cascadia Democratic Action priprema inicijative koje bi 2028. godine mogle da dovedu do referenduma u saveznim državama Vašington i Oregon o izlasku iz Sjedinjenih Država.

Lider te organizacije Endru Engelson ocenio je da se region nalazi u „nasilnom odnosu” sa federalnom vladom i da je „razvod validan odgovor”.

Istovremeno, kampanja za pripajanje konzervativnih okruga istočnog Oregona susednom „Velikom Ajdahu” već je pobedila na referendumima u 13 okruga. Pristalice te ideje navode da istočni Oregon obuhvata oko dve trećine teritorije savezne države, ali da u njemu živi samo 10 do 15 odsto stanovništva.

Okružni sudija Den Džojs izjavio je da ih „ljudi sa druge strane planina jednostavno ne razumeju”. Ipak, dva okruga koja su prvobitno podržala predlog kasnije su povukla podršku.

Slični pokreti javljaju se i u drugim delovima SAD. Zakonodavci u Indijani usvojili su zakon kojim pozivaju konzervativne okruge iz Ilinoisa da se pridruže toj saveznoj državi, dok je jedan senator iz Zapadne Virdžinije predložio da 30 pograničnih okruga iz Virdžinije i Merilenda postanu deo Zapadne Virdžinije.

U Kanadi, provincija Alberta priprema referendum za oktobar 2026. godine o mogućnosti izlaska iz zemlje.

Stručnjaci ocenjuju da ove pokrete pokreće sličan osećaj političke i ekonomske otuđenosti. Istraživač sa Univerziteta u Oksfordu Semir Džebo naveo je da takve pokrete najviše podstiče trenutak kada osećaj različitosti počne da ima i ekonomske posledice.

Ipak, ovakve inicijative suočavaju se sa velikim pravnim preprekama. Vrhovni sud SAD je još 1869. godine presudio da savezne države ne mogu jednostrano da se otcepe od Unije. Svaka promena granica saveznih država morala bi da dobije odobrenje država koje su time pogođene, kao i američkog Kongresa.

Prema oceni stručnjaka Hjua Spicera, čak i najrealniji scenariji mogli bi da traju decenijama pre nego što bi bili sprovedeni.

Prethodni članak

NATO SMANJUJE BROJ VOJNIKA NA KOSOVU: KFOR postepeno menja prisustvo tokom naredne godine

Sledeći članak

MAĐARSKA PRISTALA NA PREGOVORE UKRAJINE SA EU: Pristupni proces mogao bi da traje godinama

Preporučujemo da pogledate

Venecuela dobila novu ministarku za naftu: U vrućoj stolici Paula Henao, protisci SAD sve veći

U Venecueli se nalaze najveće realne rezerve nafte, a SAD vrši ogroman pritisak da se otvori sektor proizvodnje nafte, gasa i rudarstva za američke investicije Privremena predsednica Venecuele Delsi Rodrigez, saopštila je da je imenovala Paulu Henao na […]

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *