22.05.2026
Belgrade, RS 22 C

Najnovije vesti

NAUČNICI ZABELEŽILI NAJDUŽA PUTOVANJA GRBAVIH KITOVA: Jedinke prešle više od 14.000 kilometara između okeanskih staništa

Naučnici su dokumentovali najduža do sada zabeležena putovanja grbavih kitova tokom njihovog života, nakon što su dve praćene jedinke uočene na ogromnim udaljenostima — kod obala Australije i Brazila.

Jedan grbavi kit prvi put je zabeležen kod Kvinslenda, na istočnoj obali Australije, 2007. godine, a ponovo je viđen 2013. godine. Šest godina kasnije pojavio se u blizini Sao Paula u Brazilu, što predstavlja rastojanje od oko 14.200 kilometara između mesta na kojima je uočen.

Drugi kit je prvi put registrovan kod obale brazilske države Baija 2003. godine, a zatim je, 22 godine kasnije, uočen kod Hervi Beja u Kvinslendu. Rastojanje između te dve tačke iznosi oko 15.100 kilometara.

Istraživači ističu da nije moguće utvrditi tačnu rutu kojom su kitovi plivali, niti ukupnu pređenu udaljenost. Navedene brojke pokazuju samo rastojanje između mesta na kojima su jedinke fotografski identifikovane.

Grbavi kitovi žive u okeanima širom sveta i poznati su po nekim od najdužih migracija među sisarima. Tokom toplijih meseci hrane se u hladnijim vodama, uglavnom krilom i sitnom ribom, stvarajući zalihe masti za zimu.

Kada dođe hladniji period, migriraju ka toplijim tropskim područjima, uključujući vode kod Brazila i Australije, gde se razmnožavaju.

Naučnici smatraju da ovako duga putovanja nisu redovna migracija, već retki događaji koji se verovatno dešavaju jednom u životu pojedinih jedinki.

U okviru istraživanja analizirane su hiljade identifikovanih kitova, ali je samo 0,01 odsto pokazalo ovakve izuzetno duge prelaske između udaljenih okeanskih područja.

Iako su ovakvi slučajevi retki, naučnici naglašavaju da su važni za dugoročno zdravlje populacija kitova, jer kretanje jedinki između udaljenih grupa može da pomogne očuvanju genetske raznovrsnosti.

Istraživači pretpostavljaju da bi klimatske promene i zagrevanje okeana u budućnosti mogle da učine ovakve prelaske češćim.

Promene u Južnom okeanu, uključujući pomeranje morskog leda i promenu rasprostranjenosti antarktičkog krila, mogle bi da utiču na kretanje kitova i njihove migracione puteve.

Prethodni članak

JERMENIJA DOBIJA OGROMNU STATUU HRISTA: Projekat napreduje uprkos protivljenju crkve i lokalne javnosti

Sledeći članak

UN MORAJU DA SE VRATE SVOJIM OSNIVAČKIM PRINCIPIMA: Svetski mir ne može opstati ako se ponovo prihvate ratovi i imperijalna logika

Preporučujemo da pogledate

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *