Kina, najveći svetski uvoznik sirove nafte, troši znatno manje goriva nego što se ranije očekivalo, što je ublažilo pritisak na globalno naftno tržište u trenutku velikih geopolitičkih potresa.
Prodaja benzina u Sinopeku, najvećoj kineskoj rafineriji i maloprodajnom lancu goriva, pala je u aprilu za osam odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je prodaja dizela smanjena za šest odsto.
Potražnja za gorivom u Kini već duže vreme slabi zbog sporijeg ekonomskog rasta i naglog širenja električnih vozila, ali je najnoviji pad bio jači nego što se očekivalo. Pojedine procene pokazuju da je potrošnja benzina i srodnih proizvoda u aprilu mogla da padne čak za 15 do 20 odsto.
Ovaj pad ne znači da se Kinezi manje kreću. Naprotiv, sve više koriste železnicu, gradski metro, taksi službe i električna vozila. Broj putovanja vozom u martu i aprilu porastao je za oko 10 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je upotreba električnih vozila dostigla rekordne nivoe.
Punjenje električnih vozila u Kini skočilo je u aprilu za čak 69 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine. To pokazuje da Kina uspeva da održi ekonomsku aktivnost uz manju potrošnju benzina i dizela, što direktno smanjuje njenu potrebu za uvozom sirove nafte.
Od početka rata u februaru, Kina je ograničila ukupan uvoz nafte, delom koristeći domaće zalihe koje je ranije formirala dok su cene bile niže. Zbog toga su globalne isporuke bile pod manjim pritiskom, čak i pored poremećaja oko Hormuškog moreuza.
Uvoz sirove nafte u Kinu pao je u maju za 29 odsto, na 7,8 miliona barela dnevno, što je najniži nivo u poslednjih osam godina. Takav pad usledio je posle aprilskog smanjenja od 20 odsto.
Ipak, ovako nizak nivo uvoza teško može dugo da se održi bez daljeg trošenja zaliha. Ako se, međutim, promena navika potrošača pokaže kao trajna, pad potražnje za gorivom mogao bi da se ubrza i da stvori nove probleme kineskim rafinerijama.
Na dizel posebno pritiska dugotrajna kriza u sektoru nekretnina, jer je smanjena potražnja iz građevinarstva, logistike, rudarstva i industrije. Istovremeno, sve više kompanija zamenjuje dizel vozila električnim alternativama.
Kina tako pokazuje da može da „živi u okviru svojih mogućnosti“ i da smanji zavisnost od uvozne nafte, a upravo ta promena sada deluje kao jedan od ključnih faktora koji sprečavaju veći skok cena na svetskom tržištu.

