19.06.2026
Belgrade, RS 24 C

Najnovije vesti

IZRAEL I HEZBOLAH PONOVO ZAPALILI FRONT: Vens oštro upozorio Tel Aviv posle dogovora Vašingtona i Teherana

Vens

Sukob Izraela i Hezbolaha ponovo je buknuo na granici sa Libanom, samo nekoliko sati nakon što je dogovor Sjedinjenih Država i Irana trebalo da otvori prostor za smirivanje borbi na više frontova.

Tokom noći 18. na 19. jun došlo je do nove razmene udara između izraelske vojske i libanskog Hezbolaha, iako se Liban formalno pominje kao deo šireg paketa za prekid borbi.

Izraelska vojska saopštila je da je njeno vazduhoplovstvo presrelo više raketa ispaljenih ka izraelskim vojnicima u južnom Libanu.

Nakon toga su usledili izraelski udari na više lokacija na jugu Libana, uz tvrdnju Tel Aviva da je reč o odgovoru na kršenje primirja od strane Hezbolaha.

Libanski mediji javljaju da su udari pogodili više mesta, među kojima se pominju Al Džabur, Dueir, Habuš, Nabatija, Tul i Zebdin. Prema lokalnim navodima, poginule su četiri osobe.

Novo rasplamsavanje sukoba odmah je otvorilo pitanje koliko je zapravo krhak dogovor koji su postigli Vašington i Teheran.

Taj dogovor, prema najavama, treba da obuhvati momentalni prekid borbi, uključujući i libanski front. Međutim, već prvi sati pokazali su da je najteže sprovesti papirni dogovor na terenu gde obe strane jedna drugu optužuju za kršenje primirja.

Dodatnu težinu situaciji dala je odluka američkog potpredsednika Džej Di Vensa da odloži put u Švajcarsku, gde je trebalo da učestvuje u razgovorima o američko-iranskom procesu.

Zvanično objašnjenje iz Vašingtona glasi da je reč o logističkim razlozima, ali su borbe između Izraela i Hezbolaha odmah pokrenule sumnje da je pravi problem dublja kriza oko ponašanja Izraela posle dogovora sa Iranom.

Vens je na konferenciji za medije priznao da se sukobi nastavljaju, iako dogovor sa Iranom obuhvata i Liban.

Posebno oštru poruku poslao je izraelskim kritičarima dogovora, poručivši da bi u Tel Avivu morali da shvate da je Donald Tramp u ovom trenutku jedini moćni državnik koji otvoreno stoji uz Izrael.

Vens je praktično upozorio izraelsko rukovodstvo da ne napada najvažnijeg saveznika koji mu je preostao.

On je podsetio i da je veliki deo izraelske odbrane izgrađen američkim rukama i plaćen novcem američkih poreskih obveznika.

Ta poruka je u političkom smislu veoma značajna.

Vašington time šalje signal da podrška Izraelu nije blanko ček i da čak ni bliski saveznik ne može bez posledica da podriva diplomatski proces koji je Trampova administracija proglasila ključnim za zaustavljanje šireg rata.

U isto vreme, Hezbolah je upozorio libansku vladu da ne sarađuje sa Izraelom u pokušaju obračuna sa tom šiitskom organizacijom.

Predsednik libanskog parlamenta Nabih Beri ponovio je da Liban i Hezbolah ostaju privrženi primirju, ali samo pod uslovom da ga Izrael poštuje u potpunosti.

To pokazuje da se Liban ponovo nalazi između više sila — Izraela, Hezbolaha, Irana i Sjedinjenih Država — dok se odluke donose daleko iznad glave običnih ljudi na jugu zemlje.

Izrael, sa svoje strane, tvrdi da ne može da dopusti da Hezbolah koristi primirje za novo pozicioniranje i napade.

Hezbolah, pak, tvrdi da je spreman na prekid vatre ako Izrael obustavi udare.

Na papiru, sve strane govore o primirju. Na terenu, rakete, udari i mrtvi pokazuju da je rat i dalje živ.

Ova kriza dolazi u trenutku kada Tramp pokušava da predstavi dogovor sa Iranom kao veliki diplomatski proboj. Ako se libanski front ponovo otvori u punom intenzitetu, ceo sporazum mogao bi da bude doveden u pitanje.

Zato su borbe između Izraela i Hezbolaha više od lokalnog sukoba. One su test da li Vašington i Teheran zaista mogu da kontrolišu svoje saveznike i uticajne aktere na Bliskom istoku.

Za Izrael je problem što se posle dogovora sa Iranom našao pod otvorenijim pritiskom Vašingtona nego ranije.

Za Hezbolah je izazov da pokaže da nije poražen i da još može da diktira uslove na južnom libanskom frontu.

Za Liban je tragedija što ponovo plaća cenu sukoba koji se vodi kroz njegovu teritoriju.

Glavna poruka je jasna: američko-iranski dogovor možda je zaustavio jedan deo krize, ali nije ugasio požar na granici Izraela i Libana.

Ako se ovaj front ponovo rasplamsa, Trampova diplomatska pobeda mogla bi vrlo brzo da se pretvori u novi bliskoistočni haos.

Prethodni članak

IRANSKE BANKE ŠESTI DAN U KOLAPSU: Milioni korisnika bez usluga, vlasti menjaju priču o hakerskom napadu

Sledeći članak

Babiš priznao da Češka ne ispunjava minimalni cilj NATO-a: Možda sledeće godine

Preporučujemo da pogledate

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *