22.08.2026
Belgrade, RS 28 C

Najnovije vesti

SUŠA UDARA NA PANAMSKI KANAL: Od septembra manje brodova na jednoj od ključnih svetskih ruta

Uprava Panamskog kanala saopštila je da će od septembra smanjiti broj brodova kojima je dnevno dozvoljen prolaz, pošto je suša povezana sa klimatskim fenomenom El Ninjo oborila nivo vode u jezerima koja snabdevaju kanal.

Broj dnevnih prolaza biće 3. septembra smanjen sa 36 na 34, a od 15. septembra na 32 broda. Padavine u slivu kanala bile su od maja do avgusta čak 34 odsto ispod istorijskog proseka, a vlasti upozoravaju da bi El Ninjo u narednim nedeljama mogao dodatno da smanji količinu kiše.

Uprava kanala već je uvela mere za štednju vode, uključujući smanjenje maksimalno dozvoljenog gaza za najveće brodove. Nije isključeno ni uvođenje dodatnih ograničenja ukoliko se vremenski uslovi ne poprave.

Panamski kanal ima ogroman značaj za svetsku trgovinu, jer njime prolazi oko pet odsto ukupne globalne pomorske trgovine i približno 40 odsto američkog kontejnerskog saobraćaja.

Slična kriza dogodila se i 2023. godine, kada je zbog niskog vodostaja broj dnevnih prolaza smanjen sa 38 na svega 22 broda. Najnovije mere mogle bi ponovo da povećaju vreme čekanja, naročito za brodove koji nemaju unapred rezervisan termin.

Oko 90 odsto brodova koji koriste kanal ima rezervisan prolaz, dok se preostali termini prodaju na aukcijama. U aprilu je jedna brodarska kompanija platila čak četiri miliona dolara kako bi obezbedila termin za prolaz.

Među najvećim korisnicima Panamskog kanala su Sjedinjene Američke Države, Kina, Japan, Čile i Južna Koreja. Dodatni problem predstavlja činjenica da jezera koja snabdevaju kanal istovremeno obezbeđuju vodu za oko polovinu od 4,2 miliona stanovnika Paname.

Prethodni članak

ŠTRAJK KONTROLORA LETENJA U NORVEŠKOJ: Očekuju se sve veća kašnjenja i otkazivanja letova

Sledeći članak

NAPAD MAČEM U ŠVEDSKOJ ŠKOLI: Više osoba povređeno, napadač uhapšen

Preporučujemo da pogledate

Evropski parlament izglasao Strategiju o proširenju EU: Spominju se Rusija, Beograd i Priština

U Strategiji se naglašava da je budućnost Zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije u EU, kao i da je važno za zaštitu zemalja kandidata i susedstva EU od, kako je navedeno, “zlonamernog stranog uplitanja, posebno od […]

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *