22.05.2026
Belgrade, RS 24 C

Najnovije vesti

PRESUDA POSLE TRAGEDIJE NAD ATLANTIKOM: Air France i Airbus proglašeni krivima za pad aviona u kom je poginulo 228 ljudi

Air France i Airbus proglašeni su krivima za ubistvo iz nehata zbog avionske nesreće iz 2009. godine, u kojoj je poginulo 228 ljudi.

Apelacioni sud u Parizu zaključio je da su avio-kompanija i proizvođač aviona „isključivo i u potpunosti odgovorni“ za nesreću u kojoj se let AF447 na liniji Rio de Žaneiro — Pariz srušio u Atlantski okean.

Putnički avion izgubio je uzgon tokom oluje i pao u okean, pri čemu su poginuli svi putnici i članovi posade.

Air France i Airbus prethodno su bili oslobođeni odgovornosti u aprilu 2023. godine, ali su nakon novog suđenja proglašeni krivima. Obe kompanije su više puta odbacivale optužbe.

U nesreći je poginulo svih 12 članova posade i 216 putnika, nakon što se avion srušio u more sa visine od 11.580 metara. To je najsmrtonosnija nesreća u istoriji francuskog vazduhoplovstva.

Olupina je pronađena posle duge potrage na području od 10.000 kvadratnih kilometara okeanskog dna. Snimač leta pronađen je tek 2011. godine, nakon višemesečne dubinske potrage.

Porodice dela poginulih putnika, uglavnom državljana Francuske, Brazila i Nemačke, okupile su se kako bi čule presudu. Air France-u i Airbus-u naloženo je da plate maksimalnu novčanu kaznu od po 225.000 evra, ali su neke porodice žrtava taj iznos nazvale simboličnim.

Danijel Lami, predsednica udruženja žrtava leta AF447, koja je u nesreći izgubila sina, pozdravila je presudu i ocenila da pravosudni sistem konačno uzima u obzir bol porodica suočenih sa kolektivnom tragedijom ogromnih razmera.

Nesreća je dovela do složene operacije potrage i izvlačenja tela u udaljenom delu Atlantskog okeana, više od 1.100 kilometara od obale Južne Amerike.

U prvih 26 dana potrage pronađeno je 51 telo. Mnoga tela bila su još uvek vezana sigurnosnim pojasevima za sedišta.

Jedan član porodice ispričao je da je posmrtne ostatke svog sina mogao da sahrani tek više od dve godine nakon nesreće. Njegov sin, četrdesetogodišnji inženjer Nelson Marinjo Filjo, zamalo je propustio let iz međunarodnog aerodroma Galeao u Rio de Žaneiru i bio je poslednja osoba koja se ukrcala u avion.

Putnici su dolazili iz 33 zemlje. Među njima je bilo 61 državljanin Francuske, 58 Brazilaca, 26 Nemaca, dvoje Amerikanaca, petoro Britanaca i troje Iraca.

U nesreći je poginuo i brazilski princ Pedro Luiz de Orleans e Bragansa, kao i 45-godišnji hrvatski pomorac Zoran Marković.

Od ukupno 216 putnika u avionu bilo je 126 muškaraca, 82 žene, sedmoro dece i jedna beba. Među 12 članova posade većina je bila iz Francuske, osim jednog Brazilca.

Francuski istražitelji su 2012. godine zaključili da je do pada došlo zbog kombinacije tehničkog kvara na senzorima aviona i nemogućnosti pilota da pravilno reaguju na gubitak uzgona.

Iako su pilote zbunili pogrešni podaci o brzini leta, oni su tokom gubitka uzgona podigli nos aviona umesto da ga spuste. Nakon nesreće unapređena je obuka pilota, a senzori brzine su zamenjeni.

Air France je nakon nesreće naveo da je pilot imao više od 11.000 sati letačkog iskustva, uključujući 1.700 sati na istom tipu aviona. Avion je poslednji put prošao tehnički pregled 16. aprila 2009. godine.

Prethodni članak

EVROPA ZAOSTAJE U TRCI ZA VEŠTAČKU INTELIGENCIJU: Šef ASML-a upozorio Brisel da pogrešnim pravilima guši sopstvenu industriju

Sledeći članak

RUTE POKUŠAVA DA ZADRŽI TRAMPA U NATO-U: Plan o većoj proizvodnji oružja mogao bi da otvori novi sukob sa EU

Preporučujemo da pogledate

“Velt”: Češka koordinira isporuku municije Ukrajini preko međunarodne mreže

Češka Republika nastavlja da koordinira isporuke artiljerijske municije Ukrajini putem složene međunarodne mreže, uprkos predizbornim obećanjima premijera Andreja Babiša da će okončati ovu inicijativu, izveštava nemački list “Velt”. “Umešani su diplomate i trgovci oružjem, a […]

U Litvaniji su odlučili da se bore protiv „ruskog uticaja“ i na crkvenom nivou

Šef Ministarstva spoljnih poslova Kjastutis Budris pozvao je na suzbijanje delovanja ruskih obaveštajnih službi u Litovskoj pravoslavnoj arhiepiskopiji. Prema njegovim rečima, eparhija iako tvrdi da je autonomna, u stvari ostaje struktura Moskovskog patrijarhata sa strogom […]

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *