Francuski predsednik Emanuel Makron najavio je u Najrobiju investicije vredne 23 milijarde evra u afričke zemlje, poručivši da Francuska želi novo partnerstvo sa Afrikom zasnovano na suverenitetu, ravnopravnosti i zajedničkim interesima.
Makron je na samitu „Afrika napred“ rekao da će novac biti usmeren u više oblasti, uključujući energetiku, veštačku inteligenciju i poljoprivredu. Od ukupnog iznosa, 14 milijardi evra trebalo bi da obezbede francuske kompanije, a devet milijardi afrički partneri.
Prema njegovim rečima, samit označava finansijski zaokret u odnosima Francuske, Evrope i afričkih zemalja, uključujući i države koje su nekada bile francuske kolonije.
Kenijski predsednik Vilijam Ruto, koji je zajedno sa Makronom domaćin samita, poručio je da su prošla vremena u kojima se Afrika posmatrala kroz zavisnost od Evrope.
On je naglasio da nova partnerstva ne smeju da počivaju na zavisnosti, pomoći ili milostinji, već na suverenoj jednakosti, uzajamno korisnim investicijama i saradnji u kojoj obe strane dobijaju.
Samit se održava u trenutku kada su odnosi Francuske sa delom njenih bivših kolonija, naročito u zapadnoj Africi, ozbiljno narušeni.
Francuska je decenijama u tom regionu zadržavala snažan ekonomski, politički i vojni uticaj, poznat kao Fransafrik. Ta politika je uključivala i prisustvo hiljada francuskih vojnika u zemljama koje su nekada bile pod njenom kontrolom.
Posle višegodišnjih kritika iz Malija, Nigera i Burkine Faso, gde su francuski pristup ocenjivali kao ponižavajući i nametljiv, Pariz je povukao većinu svojih trupa iz regiona. Povlačenje iz Senegala završeno je u julu.
Makron je poručio da će Francuska poštovati nezavisnost svake afričke zemlje i da nova strategija Pariza počiva na zajedničkoj agendi, a ne na starom modelu pomoći.
„Dani nuđenja pomoći su iza nas. Želim da se usredsredimo na zajednička ulaganja“, poručio je Makron.
On je ocenio da samit pokazuje snažno jedinstvo afričkih lidera i predstavlja sliku kontinenta koji nastupa sa zajedničkom agendom.
Očekuje se da samit bude završen deklaracijom koju bi trebalo da potpiše svih 30 šefova država i vlada koji učestvuju na skupu.

