Ulaganja evropskih članica NATO-a u infrastrukturu, sa ciljem da dostignu novu kvotu od 1,5 odsto bruto domaćeg proizvoda za širu bezbednost i otpornost, mogla bi da stvore oko 4,4 miliona radnih mesta i donesu ekonomski efekat od 822 milijarde evra godišnje.
Studija konsultantske kompanije EY i nemačke Deka banke pokazala je da bi evropske članice Alijanse za ispunjenje ovog cilja trebalo da ulažu približno 320 milijardi evra godišnje. Procenjuje se da bi svaki uloženi evro mogao da stvori 2,51 evro dodatne ekonomske vrednosti.
Članice NATO-a dogovorile su se da do 2035. godine povećaju ukupna izdvajanja za odbranu na pet odsto BDP-a. Od toga bi 3,5 odsto bilo namenjeno osnovnim vojnim sposobnostima, dok bi preostalih 1,5 odsto bilo usmereno na širu bezbednosnu infrastrukturu.
Predviđena ulaganja obuhvatila bi strateški važne puteve, železnice i luke, jačanje elektroenergetskih mreža, sajber-infrastrukture i drugih kritičnih sistema, kao i unapređenje civilne spremnosti i otpornosti.
Najveću korist mogli bi da imaju građevinski i logistički sektor, telekomunikacione kompanije, kao i elektronska i elektrotehnička industrija. Od ukupnog broja novih radnih mesta, oko 1,8 miliona bilo bi neposredno povezano sa infrastrukturnim projektima.
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da je nova kategorija izdvajanja veoma široko definisana i da još nije jasno koji će projekti moći da budu priznati kao bezbednosna ulaganja. Ekonomski rezultat će zato zavisiti od načina na koji će države definisati, uskladiti i sprovesti planirane projekte.

