06.11.2026
Belgrade, RS – 9 C

Najnovije vesti

Lagard: Posledice rata sa Iranom biće dugotrajne

Suočavamo se sa pravim šokom – to je verovatno iznad onoga što možemo da zamislimo u ovom trenutku, rekla je Lagard

Predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard kritikovala je tvrdnju američkog ministra finansija Skota Besenta da bi ekonomske posledice rata sa Iranom bile kratkotrajne, prenosi “Blumberg” pozivajući se na izvore.

Ona je tokom video-poziva iza zatvorenih vrata sa guvernerima centralnih banaka, ministrima finansija i ministrima energetike G7, istakla da će se posledice osećati dugo vremena “jer je toliko toga već uništeno”, rekli su izvori.

Besent je insistirao da je kriza na tržištu nafte izazvana zatvaranjem Ormuskog moreuza privremena, tvrdeći da je tržište nafte dobro snabdeveno i da bi moreuz između Irana i ostalih zemalja Zaliva trebalo ponovo da se otvori u dogledno vreme.

Lagard je ranije navela da ECB predviđa da će inflacija dostići vrhunac od 6,3 odsto, što je predviđenje zasnovano na akutnim poremećajima u snabdevanju energijom koje će trajati do kraja 2026. godine i značajnom daljem uništavanju infrastrukture.

“Suočavamo se sa pravim šokom – to je verovatno iznad onoga što možemo da zamislimo u ovom trenutku”, rekla je Lagard u intervjuu za “Ekonomist”.

Kada je reč o vađenju nafte, rafineriji i distribuciji, ona je upozorila da je “previše već oštećeno i nema načina da se to obnovi za nekoliko meseci”.

Razgovor sa Besentom nije njen prvi sukob sa američkim zvaničnikom ove godine, podseća “Blumberg”.

U januaru je napustila govor američkog ministra trgovine Hauarda Lutnika na Svetskom ekonomskom forumu jer je smatrala da je njegova antievropska retorika “previše”.

Zemlje G-7 saopštile su da su spremne da preduzmu “sve neophodne mere” kako bi “očuvale stabilnost i bezbednost energetskog tržišta”.

“Blumberg” napominje da neslaganja odražavaju rastuće tenzije između SAD i Evrope usred rasta cena energije i rizika za logistiku. Prema agenciji, inflacija u evrozoni je u martu ubrzala najbržim tempom od 2022. godine.

U saopštenju nakon video-poziva, učesnici G7 su izrazili spremnost da preduzmu sve neophodne mere kako bi održali stabilnost i bezbednost energetskog tržišta, a takođe su naglasili važnost koordinisane akcije za ublažavanje posledica Zalivskog rata i zaštitu globalne ekonomske stabilnosti, napominje agencija, prenosi Tanjug.




Prethodni članak

Putin čestitao ruskim Jevrejima praznik Pashu

Sledeći članak

Somalijska vojska preuzela kontrolu nad regionalnim administrativnim centrom

Preporučujemo da pogledate

Tramp: Ormuski moreuz otvoren za sve osim za Iran, investicije iz država Persijskog zaliva umesto putarine

“Nafta teče kao nikada do sada, zahvaljujući neverovatnoj moći Vojske SAD. Ormuski moreuz je otvoren za sav brodski saobraćaj, osim za Iran i to zbog njegovog lažljivog, nasilnog i zlonamernog rukovodstva, koje zemlju vodi putem […]

ZELENSKI TRAŽI OD TRAMPA PRIMENU „GREJAMOVOG ZAKONA“: Poziva na nove mere protiv Rusije i njenih trgovinskih partnera

Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski pozvao je američkog predsednika Donalda Trampa da primeni takozvani „Grejamov zakon“ protiv Rusije i država koje, kako je naveo, finansijski podržavaju njen rat. Zelenski je saopštio da je u ruskim napadima […]

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *