Tajvanska vojska ponovo uvodi patriotske kurseve sa antikomunističkim sadržajem za diplomce vojnih akademija, prvi put posle više od dve decenije.
Odluka je doneta zbog sve veće pretnje iz Kine, koja Tajvan smatra delom svoje teritorije i nikada nije isključila mogućnost upotrebe sile kako bi ostrvo stavila pod svoju kontrolu.
Tokom Hladnog rata na Tajvanu su bile uobičajene kampanje koje su upozoravale na opasnost od komunističke Kine. Formalna antikomunistička patriotska obuka ukinuta je 2002. godine, kada je preimenovana u patriotsko obrazovanje.
Tajvansko Ministarstvo odbrane sada navodi da je povratak takvih kurseva neophodan zbog rastuće vojne pretnje i opasnosti od kineske infiltracije.
„Neophodno je da jasno razumeju pretnje nacionalnoj bezbednosti i prepoznaju vojnu misiju — zašto se borimo i za koga se borimo“, saopštilo je ministarstvo.
Predavanja će držati zvaničnici više institucija, uključujući Savet za poslove sa kopnom, Savet za nacionalnu bezbednost, Ministarstvo pravde i vodeći državni institut Akademija Sinika.
Cilj je, kako se navodi, da mladi oficiri steknu jasnu svest o tome ko je prijatelj, a ko neprijatelj.
Ta odluka dolazi u trenutku kada kineska vojska gotovo svakodnevno izvodi operacije u blizini Tajvana.
Generalni sekretar tajvanskog Saveta za nacionalnu bezbednost Džozef Vu saopštio je da je Tajvan od petka pratio rekordan broj od više od 110 kineskih vojnih brodova i plovila obalske straže duž prvog ostrvskog lanca.
„Masovna kineska pomorska mobilizacija duž prvog ostrvskog lanca jasan je znak njenog ekspanzionizma“, poručio je Vu.
Prvi ostrvski lanac obuhvata prostor od Japana, preko Tajvana i Filipina, do Bornea, i ima ogroman strateški značaj u nadmetanju Kine i zapadnih saveznika u Indo-Pacifiku.
Kineska obalska straža je u subotu započela i novu patrolu duž istočne obale Tajvana, što je izazvalo oštru reakciju Tajpeja.
Vlada u Tajpeju odbacuje pretenzije Pekinga na suverenitet i tvrdi da Kina nema nikakvu nadležnost u vodama oko Tajvana.

