28.10.2026
Belgrade, RS – 8 C

Najnovije vesti

KIRGISTAN RAZMATRA VIZE ZA AMERIČKE DRŽAVLJANE – Ambasador predlaže taksu od 100 do 200 dolara

Ambasador Kirgistana u Sjedinjenim Američkim Državama Edil Baisalov predložio je uvođenje viza za američke državljane koji putuju u Kirgistan, uz taksu od 100 do 200 dolara.

Baisalov je ocenio da bi Biškek trebalo da razmotri uvođenje recipročnih mera kao odgovor na američku viznu i imigracionu politiku.

„Da li će nas pustiti u zemlju ili ne i pod kojim uslovima, njihovo je suvereno pravo. Istovremeno, i mi bi trebalo da uvedemo vize i naplaćujemo 100 ili 200 dolara američkim državljanima koji žele da dođu kod nas“, poručio je kirgistanski ambasador.

Prema njegovoj oceni, takva vizna taksa ne bi značajno uticala na broj američkih turista koji posećuju Kirgistan.

Baisalov je istovremeno pozvao građane Kirgistana da sa razumevanjem prihvate promene američke vizne politike.

On je naglasio da Biškek mora da se pozabavi i pitanjem broja svojih državljana koji nelegalno borave u Sjedinjenim Američkim Državama.

„Moramo da rešavamo pitanje broja naših građana koji nezakonito borave u SAD i da radimo na smanjenju tog broja“, rekao je Baisalov.

Za sada je reč o predlogu ambasadora, a ne o zvanično donetoj odluci kirgistanskih vlasti o uvođenju viza za američke državljane.

Prethodni članak

BELA KUĆA RAZMATRA SMENU DRUGOG ČOVEKA PENTAGONA – Traže se mogući naslednici Stiva Fajnberga

Sledeći članak

VIJETNAM I MJANMAR JAČAJU VOJNU SARADNJU – Dogovoreni obuka, razmena informacija i borba protiv prekograničnog kriminala

Preporučujemo da pogledate

Liban: Bejrut insistira na prekidu vatre i početku pregovora, neophodna hitna pomoć

Liban ostaje posvećen prekidu vatre i obustavi svih vojnih operacija kako bi se otvorio put za pregovore koji bi doveli do stabilizacije situacije na jugu zemlje, saopšteno je danas iz predsedništva Libana, dok istovremeno Ministarstvo […]

KRIZA ŠTEDNO-KREDITNIH INSTITUCIJA U SAD: Poreske promene bile samo jedan od uzroka sloma

Američka kriza štedno-kreditnih institucija tokom osamdesetih i početkom devedesetih godina nije bila posledica samo jedne vladine odluke, već spoja visokih kamatnih stopa, deregulacije, rizičnog kreditiranja, slabog nadzora i sloma tržišta nekretnina. Ekonomista Martin Armstrong tvrdi […]

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *