Iračke vlasti pokušavaju da balansiraju između SAD i Irana dok se sukob sve više preliva na njihovu teritoriju
Irak se našao u izuzetno teškoj poziciji usled eskalacije sukoba na Bliskom istoku, pokušavajući da održi ravnotežu između svog ključnog saveznika Sjedinjenih Američkih Država i uticajnog suseda Irana. Međutim, ta politika balansiranja postaje sve teža kako se sukob intenzivira.
Nakon nedavnih napada koji se pripisuju američkim snagama, vlasti u Bagdadu zaoštrile su retoriku i dale zeleno svetlo paravojnim formacijama poznatim kao Hašd al-Šabi da odgovore u cilju „samoodbrane“. Ove snage, iako integrisane u državni sistem, uključuju i brojne proiranske frakcije koje su već preuzele odgovornost za napade dronovima i raketama na američke ciljeve. (Index)
Napadi su se intenzivirali nakon početka šireg američko-izraelskog sukoba sa Iranom krajem februara, a meta su, između ostalog, bili i objekti američke diplomatske misije u Bagdadu. (Index)
Iračke vlasti pokušavaju da zadrže ravnotežu, pa su istovremeno pozvale na razgovor i američkog i iranskog predstavnika nakon odvojenih napada u kojima su stradali pripadnici različitih strana. Analitičari ističu da je reč o „klasičnom balansiranju“, ali upozoravaju da je prostor za takvu politiku sve uži. (Index)
U međuvremenu, američki napadi na proiranske grupe u Iraku su pojačani i prošireni na više regiona, uključujući zapad zemlje i područja blizu Kurdistana. Samo u jednom napadu poginulo je petnaest pripadnika Hašda, dok je u drugom stradalo još nekoliko vojnika. (Index)
Prema procenama stručnjaka, cilj ovih udara je da se oslabe strukture koje izvode napade na američke interese u regionu, ali i da se spreče dalji napadi na energetsku infrastrukturu i vojne baze.
Situaciju dodatno komplikuje činjenica da Hašd al-Šabi čini oko šezdeset različitih frakcija, od kojih neke deluju samostalno i van direktne kontrole države. Upravo to povećava rizik od nekontrolisane eskalacije.
Stručnjaci upozoravaju da bi nastavak ovakvog razvoja događaja mogao dovesti do ozbiljne nestabilnosti, pa čak i do unutrašnjeg sukoba. Iračka vlada, kako se navodi, nema dovoljno snage da razoruža sve naoružane grupe bez rizika od šireg konflikta koji bi mogao da preraste u građanski rat. (Index)
