Prinosi na američke državne obveznice dostigli su najviše nivoe još od 2004. godine, što odražava rastuće zahteve investitora za većom nadoknadom prilikom finansiranja američkog javnog duga.
Rast prinosa znači da američka vlada mora da plaća više kamate kako bi privukla kupce svojih obveznica. Istovremeno, državni papiri postaju privlačniji investitorima koji traže relativno siguran prinos.
Na kretanje prinosa utiču očekivanja u vezi sa kamatnim stopama Federalnih rezervi, inflacijom, ogromnim potrebama Vašingtona za zaduživanjem i rastućim američkim javnim dugom.
Viši prinosi na američke obveznice imaju posledice i daleko izvan tržišta državnog duga, pošto mogu da povećaju troškove stambenih, potrošačkih i poslovnih kredita, ali i da utiču na vrednost dolara i kretanje kapitala na svetskim finansijskim tržištima.
