Domovinski pokret saopštio je da je održan prvi sastanak sa predstavnicima HDZ-a, na kojem se razgovaralo o predlogu saborske rezolucije o jačanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.
U predlogu rezolucije, između ostalog, traži se uspostavljanje posebne izborne jedinice za Hrvate u Federaciji BiH.
Iz Domovinskog pokreta poručuju da odbacuju primedbe da Hrvatska ne treba da se meša u unutrašnja pitanja susedne države. Navode da Hrvatska nije samo potpisnica Vašingtonskog i Dejtonskog sporazuma, već da ima ustavnu i političku odgovornost prema Hrvatima u BiH.
Predložena rezolucija ima osam tačaka. Prema predlogu Domovinskog pokreta, Hrvatski sabor bi od Vlade Hrvatske tražio nastavak podrške punoj političkoj ravnopravnosti Hrvata u BiH u okviru reforme političkog sistema.
Cilj bi, kako se navodi, bili pošteni izbori na kojima bi svaki konstitutivni narod birao svoje legitimne predstavnike.
Posebno se ističe mogućnost uspostavljanja zasebne izborne jedinice za izbor predstavnika hrvatskog naroda, kako bi se obezbedila politička ravnopravnost Hrvata.
Rezolucijom bi se Vlada Hrvatske pozvala i da koristi sve raspoložive mehanizme u Evropskoj uniji i međunarodnim organizacijama, uključujući i pravo veta, kako bi se podstakle korisne, a sprečile štetne inicijative po interese Hrvata u BiH.
Od Vlade se traži i programska, finansijska i politička podrška obrazovnim, zdravstvenim, kulturnim i medijskim institucijama, kao i institucijama Katoličke crkve u BiH, radi postizanja višeg stepena autonomije Hrvata.
U predlogu se naglašava i nastavak aktivne podrške evropskom putu BiH, ali u skladu sa hrvatskim nacionalnim interesom u bezbednosnom, ekonomskom i političkom smislu.
Domovinski pokret ističe da Hrvatski sabor sa posebnom pažnjom treba da prati izborne procese u BiH i da najoštrije osudi sve pozive na izborni inženjering, naročito kada je reč o organizovanom preglasavanju Hrvata pri izboru hrvatskog člana Predsedništva BiH, delegata u domovima naroda i drugim telima.
Jedna od spornih tačaka odnosi se i na državljanstvo. Vlada Hrvatske bi, prema predlogu, trebalo da sprovede sveobuhvatnu reviziju zakonitosti sticanja hrvatskog državljanstva u slučajevima gde postoje osnovane sumnje na nepravilnosti.
To bi se odnosilo na osobe sa prebivalištem u BiH, uključujući i pojedince za koje se tvrdi da sistemski podstiču izborni inženjering, preglasavanje i narušavanje političkog položaja hrvatskog naroda.
Takođe se traži poništavanje nezakonito stečenog statusa hrvatskog državljanstva u slučajevima zloupotrebe zakonskih osnova.
Od predsednika Sabora očekuje se da do kraja 2026. godine, u okviru međunarodne saradnje Hrvatskog sabora, predloži smernice za jačanje dijaloga i institucionalne saradnje sa Hrvatskim narodnim saborom BiH, koji Domovinski pokret naziva najvažnijim političkim telom hrvatskog naroda u BiH.
Iz Domovinskog pokreta najavljuju da će se razgovori sa HDZ-om nastaviti narednih dana, kako bi se usaglasili konačni stavovi.
