Ukrajina sve intenzivnije prenosi rat duboko na teritoriju Rusije, napadajući rafinerije, naftovode, luke, skladišta, fabrike, aerodrome i drugu kritičnu infrastrukturu na stotinama i hiljadama kilometara od linije fronta. Najnoviji napad izveden je na Nižnjekamsk u Tatarstanu, oko 1.200 kilometara od ukrajinske granice, gde je pogođena rafinerija TANEKO. Ruske vlasti saopštile su da je poginulo 13 ljudi, među kojima i jedno dete, dok je više desetina osoba povređeno.
Rafinerija TANEKO jedna je od najmodernijih u Rusiji i tokom 2024. godine preradila je oko 17 miliona tona sirove nafte. Prema ukrajinskim navodima, napad je izazvao požar, a reč je već o trećem udaru na ovaj kompleks tokom leta. Kijev sve otvorenije sprovodi strategiju ekonomskog iscrpljivanja Rusije, pokušavajući da jeftinim dronovima nanese štetu njenoj naftnoj industriji, logistici i izvoznim kapacitetima.
Napadi su poslednjih meseci stigli i mnogo dalje. Ukrajinski dronovi gađali su pumpne stanice naftovoda u Tatarstanu i Kirovskoj oblasti, rafinerije u Saratovu, Baškortostanu i Jaroslavlju, luke Ust-Luga i Visock, dok je u julu napadnuta i rafinerija u Omsku, oko 2.700 kilometara od teritorije pod kontrolom Ukrajine. Zelenski je taj napad nazvao „važnim dostignućem“ i poručio da je i Sibir sada u dometu ukrajinskih udara.
Posebno opasan presedan predstavljala je operacija „Paukova mreža“ iz 2025. godine, kada su mali dronovi tajno transportovani duboko u Rusiju i lansirani u blizini vojnih aerodroma. Na meti su bili strateški bombarderi na bazama udaljenim hiljadama kilometara od Ukrajine, čime je pokazano da geografska udaljenost više ne predstavlja pouzdanu zaštitu ruske vojne i industrijske infrastrukture.
Moskva je zbog širenja ukrajinskih napada počela da postavlja protivdronske sisteme i zaštitu oko postrojenja koja ranije nisu bila smatrana delom ratišta. Rusija, međutim, zbog ogromne teritorije ne može istovremeno da zaštiti svaku rafineriju, železnički čvor, elektranu, skladište, luku i fabriku, što Kijev nastoji da iskoristi masovnom upotrebom relativno jeftinih bespilotnih letelica.
Strategija nosi i ogroman rizik od dalje eskalacije. Zelenski je poručio da će Rusi sve više osećati rat „u sopstvenom domu“, što pokazuje da Kijev ne želi samo da uništava vojne kapacitete, već i da ekonomskim pritiskom i strahom unutar Rusije poveća nezadovoljstvo stanovništva. Armstrong upozorava da takav pristup može proizvesti suprotan efekat — umesto pobune protiv Putina, napadi na dubinu ruske teritorije mogu dodatno ujediniti stanovništvo i ojačati struje koje traže još žešći odgovor Moskve.
Dodatnu opasnost predstavlja činjenica da Ukrajina za vođenje rata dobija zapadni novac, oružje, satelitske snimke, obaveštajne podatke i drugu tehničku podršku. Rusija je već snizila prag za mogući nuklearni odgovor u slučaju velikih konvencionalnih napada izvedenih uz podršku nuklearne sile, zbog čega sve dublji ukrajinski udari nose rizik da Moskva u jednom trenutku zapadne države prestane da posmatra samo kao sponzore Kijeva i počne da ih tretira kao neposredne učesnike u ratu.

