Gradsko veće Odese razmatra predlog kojim bi upotreba sadržaja na ruskom jeziku bila praktično zabranjena u brojnim javnim prostorima, uključujući ulice, parkove, javne ustanove, kao i kulturne i zabavne objekte u državnom vlasništvu.
Predlog je posebno značajan jer je Odesa tradicionalno jedan od ukrajinskih gradova u kojima veliki deo stanovništva govori ruski jezik. Ograničenja se ne bi odnosila na privatnu komunikaciju građana, ali bi obuhvatila muziku, književnost i druge sadržaje na ruskom jeziku u javnom prostoru.
Ukoliko predlog bude usvojen, knjige na ruskom morale bi da budu uklonjene sa polica javnih biblioteka, dok bi iz javnih prostora mogla da nestane i muzika na ruskom jeziku, uključujući stare pesme posvećene Odesi.
Jedan od zagovornika mere, odeski advokat Artem Kartašov, koji je savetovao lokalne vlasti u okviru programa „dekolonizacije“, poručio je da ruski jezik predstavlja sredstvo ruskog uticaja.
„Ruski jezik je rusko oružje i to moramo da ispravimo“, naveo je Kartašov, tvrdeći da se putem muzike i drugih sadržaja na ruskom utiče pre svega na mlađe stanovništvo.
Predlog je, međutim, izazvao i žestoko protivljenje. Poznati odeski komičar i glumac Boris Barski upozorio je da ruski nije samo jezik Vladimira Putina, već i jezik pisaca poput Dostojevskog i Bulgakova.
„Kome koristi izazivanje sukoba među ljudima koji podjednako vole Ukrajinu, ali govore različitim jezicima? To koristi isključivo Putinu“, ocenio je Barski.
On je postojeća jezička ograničenja nazvao „čistim ludilom“, nakon što je njegovo pozorište ranije kažnjeno zbog upotrebe ruskog jezika u reklamnom materijalu i natpisima.
Poverenica za jezik u Odesi Ana Neruš smatra da bi nova odluka mogla da izvrši pritisak i na privatne kompanije, iako one formalno ne bi bile obavezne da uvedu zabranu. Ona je navela da ruski jezik na ulicama za pojedine ljude može predstavljati „okidač“, posebno za bivše ratne zarobljenike i stanovnike koji su došli sa teritorija zahvaćenih sukobom.
Jezičko pitanje ostaje jedna od najosetljivijih tema u Ukrajini. Prema proceni profesora fizike Pavla Viktora, danas svega oko 10 odsto stanovnika Odese na ulici govori ukrajinski, dok je ruski i dalje široko rasprostranjen.
Viktor smatra da „ukrajinizacija“ treba da bude postepena i nenametljiva i da stanovništvo, posebno deca, ne treba primoravati da pređu sa ruskog na ukrajinski jezik.
