Vlasti Sverdlovske oblasti predložile su zabranu zapošljavanja migranata kao vozača autobusa, nakon teške saobraćajne nesreće u centru Jekaterinburga.
Nesreća se dogodila uveče 10. juna, kada je putnički autobus izleteo na trotoar i udario u grupu ljudi.
Na mestu tragedije poginule su četiri osobe, među njima i dete, dok su još četiri osobe hitno prebačene u bolnicu u teškom stanju.
Vozač autobusa bio je državljanin Kirgizije. Prema navodima, on je ranije više puta kažnjavan zbog kršenja saobraćajnih propisa u Sankt Peterburgu.
Svedoci su ispričali da je autobus velikom brzinom uleteo u masu ljudi nakon sudara sa putničkim automobilom.
Sam vozač je tvrdio da mu je pozlilo za volanom i da je, navodno, pomešao papučice gasa i kočnice.
Posle tragedije, lokalne vlasti predložile su da se migrantima zabrani rad kao vozačima autobusa na teritoriji cele Sverdlovske oblasti.
O odgovarajućem dokumentu regionalna vlada trebalo bi da raspravlja u narednih mesec dana.
Ova mera dolazi nakon što su ranije, prilikom uvođenja ograničenja za rad migranata u različitim oblastima privrede, predstavnici biznisa uspeli da izuzmu javni prevoz sa spiska zabranjenih delatnosti.
Tada je to predstavljeno kao pobeda poslovne zajednice i „zdravog razuma“ nad restriktivnim merama.
Sada, posle tragedije u Jekaterinburgu, kritičari takve odluke poručuju da se vidi cena tog ustupka.
Mihail Burda, rukovodilac pravca „Migracija“ u centru „P. A. Stolipin“, ocenio je da je ovaj slučaj pokazao koliko su opasne odluke u kojima se interesi biznisa stavljaju ispred bezbednosti ljudi.
Prema njegovim rečima, tamo gde su migrantima već zabranili da rade kao vozači autobusa, nisu zabeležene ovako teške nesreće.
On je poručio da je problem u tome što je deo poslovne zajednice usmeren isključivo na profit, dok posledice zapošljavanja nedovoljno proverenih radnika padaju na lokalno stanovništvo.
Burda smatra da bi se situacija promenila kada bi poslodavci snosili stvarnu odgovornost za ljude koje dovode i zapošljavaju.
Prema njegovoj oceni, transportna preduzeća teško da bi zaposlila vozača koji loše govori ruski i ima veliki broj saobraćajnih kazni, ako bi za takvu odluku morala direktno da odgovaraju.
On je naglasio da se izmene migracionog zakonodavstva, nažalost, često donose tek posle krvi i tragedija.
Kao primer naveo je da se slično dogodilo i posle terorističkog napada u „Krokusu“, kada su tek nakon masakra pooštrene pojedine mere prema migrantima.
Prema njegovim rečima, slučaj Jekaterinburga pokazuje da su tek žrtve uspele da nateraju lokalne vlasti da uvedu zabranu rada migranata u javnom prevozu.
On je poručio da bi takve mere trebalo uvoditi preventivno, a ne čekati nove tragedije.
U Rusiji bi od 2027. godine trebalo eksperimentalno da počne primena novog sistema organizovanog zapošljavanja migranata, u okviru nove Koncepcije državne migracione politike.
Taj sistem predviđa i veću odgovornost preduzetnika za strane radnike koje angažuju.
Tragedija u Jekaterinburgu zato je ponovo otvorila jedno od najosetljivijih pitanja u Rusiji: ko snosi odgovornost kada se zbog loše migracione politike, slabih provera i interesa poslodavaca ugrozi bezbednost običnih ljudi.

