Hiljade Albanaca izašle su na ulice Tirane zbog plana izgradnje luksuznog turističkog kompleksa povezanog sa investicionom kompanijom Džareda Kušnera, zeta američkog predsednika Donalda Trampa.
Reč je o projektu vrednom 1,4 milijarde evra, koji bi trebalo da bude izgrađen na do sada nerazvijenom delu albanske obale, na ostrvu Sazan i u priobalnom području Zverneca. Prema planovima, kompleks bi mogao da ima do 10.000 hotelskih soba i vila.
Projekat podržavaju katarski i lokalni investitori, ali se suočava sa sve većim otporom javnosti, ekoloških organizacija i dela građana koji tvrde da bi izgradnja mogla da uništi jedan od najosetljivijih prirodnih prostora na albanskoj obali.
Sporno područje nalazi se u blizini zaštićene zone Vjosa-Narta, močvarnog staništa u kome živi više od 200 vrsta ptica selica, kao i sredozemne medvedice i morske kornjače. Ekolozi upozoravaju da bi projekat mogao da ugrozi netaknute plaže, prirodna staništa i hiljade plamenaca koji se svake godine gnezde ili prolaze kroz to područje.
Početak radova i dolazak teške mehanizacije izazvali su lokalne proteste, koji su se potom proširili i prerasli u masovne demonstracije u Tirani. Demonstranti su se okupili ispred kancelarije albanskog premijera Edija Rame, noseći transparente i roze simbole plamenaca, uz poruke da „Albanija nije na prodaju“ i zahteve da se projekat zaustavi.
Protivnici izgradnje tvrde da se prirodna i kulturna baština Albanije ne sme prepustiti interesima krupnog kapitala i politički povezanih investitora. Sa druge strane, premijer Edi Rama brani projekat, navodeći da će doneti investicije, nova radna mesta i razvoj turizma.
Albansko specijalno tužilaštvo za borbu protiv korupcije već je pokrenulo istragu o spornim promenama statusa zaštićenog područja i pitanjima vlasništva nad zemljištem, koje su omogućile razvoj turističkog kompleksa.
Iako vlasti tvrde da će projekat biti realizovan uz poštovanje ekoloških standarda, protivnici upozoravaju da bi njegove posledice mogle biti nepovratne. Protesti se nastavljaju, a ovaj slučaj postao je jedno od najvećih političkih i ekoloških pitanja u Albaniji.

