Kriminalne mreže sve češće koriste društvene mreže, šifrovane aplikacije i gejming platforme kako bi došle do maloletnika i uvukle ih u ilegalne aktivnosti, upozorava Agencija Evropske unije za droge.
U novom izveštaju navodi se da se mladi vrbuju kroz digitalno okruženje, često tako što im se kriminalne aktivnosti predstavljaju kao izazovi, zadaci ili „misije”. Na taj način kod dece i tinejdžera stvara se osećaj pripadnosti grupi, što kriminalci koriste da ih postepeno uvuku u svoje mreže.
Stručnjaci upozoravaju da je uključivanje mladih u kriminalne strukture složen proces, na koji utiču brojni faktori — od ličnih trauma, problema u porodici i uticaja vršnjaka, do siromaštva, nasilja u zajednici i nedostatka podrške u najosetljivijem periodu odrastanja.
Posebno se naglašava da kriminalne grupe zloupotrebljavaju ranjivost mladih, njihovu potrebu za prihvatanjem i želju da budu deo neke grupe. Zbog toga digitalni prostor postaje sve važnije polje za prevenciju, ali i za rad institucija koje treba da prepoznaju rane znake opasnosti.
U izveštaju se kao moguće mere navode jačanje porodičnih programa, školske inicijative, mentorstvo, podrška u lokalnim zajednicama, bolja digitalna bezbednost, kao i programi zapošljavanja koji mladima nude alternativu kriminalnom okruženju.
Posebna pažnja posvećena je trenucima kada mladi dolaze u kontakt sa školom, socijalnim službama ili pravosudnim sistemom. Stručnjaci smatraju da su upravo ti momenti važni jer su mladi tada često spremniji da prihvate pomoć.
U drugoj publikaciji agencija se bavi i štetnim posledicama proizvodnje i trgovine kokainom po životnu sredinu. Upozorava se da problem ne obuhvata samo krčenje šuma, već i zagađenje vode, zemljišta i vazduha, kao i gubitak biodiverziteta.
Navodi se da čitav lanac, od uzgoja biljke koke do šverca i krajnje potrošnje, ostavlja ozbiljne posledice po prirodu. Poseban problem predstavljaju opasne hemikalije koje se koriste u ilegalnoj proizvodnji, kao i činjenica da se posledice teško mere jer je tržište droge skriveno i povezano sa bezbednosnim rizicima.
Autori izveštaja predlažu sistematičnije praćenje ovih posledica, uključujući upotrebu satelitskih snimaka, analiza zemljišta, vode i vazduha, kao i saradnju međunarodnih i lokalnih institucija.
Zaključak je da borba protiv tržišta droge više ne može biti samo pitanje policije i pravosuđa. Ona zahteva širi pristup — od zaštite dece u digitalnom prostoru do jačanja porodica, škola, lokalnih zajednica i institucija koje treba da spreče da mladi postanu plen kriminalnih mreža.

