22.11.2026
Belgrade, RS – 4 C

Najnovije vesti

BRITANSKA SOCIJALNA DRŽAVA PRED ZIDOM: Faraž traži rezove od 50 milijardi funti godišnje

Britanija

Velika Britanija suočava se sa sve težim pitanjem održivosti socijalne države, dok Reform UK Najdžela Faraža predlaže mere kojima bi godišnji rashodi za socijalna davanja bili smanjeni za čak 50 milijardi funti. Britanski račun za socijalnu zaštitu već je u finansijskoj 2025/26. dostigao oko 334 milijarde funti, pri čemu više od polovine tog iznosa odlazi na državne penzije.

Reform UK planira značajno sužavanje prava na naknade povezane sa invaliditetom, uz nameru da sistem bude prvenstveno usmeren na osobe sa teškim i trajnim zdravstvenim stanjima. Stranka procenjuje da bi na taj način vremenom moglo da bude ušteđeno oko 20 milijardi funti. Dodatnih 21 milijardu funti, prema njihovoj računici, trebalo bi obezbediti gotovo potpunim ukidanjem pristupa socijalnim davanjima za strane državljane.

Ta mera odnosila bi se i na veliki broj državljana Evropske unije sa regulisanim statusom u Britaniji, što bi moglo da zahteva ponovne pregovore sa Briselom o pojedinim postbregzitskim aranžmanima. Zagovornici promena postavljaju pitanje opravdanosti modela u kojem imigracija, predstavljana kao ekonomska korist za državu, u pojedinim slučajevima stvara dugoročne troškove za poreske obveznike kroz subvencionisano stanovanje, prihode i druga socijalna davanja.

Jedan od najkontroverznijih predloga predviđa da radno sposobni korisnici pomoći koji su duže vreme nezaposleni obavljaju 20 sati društveno korisnog rada nedeljno ili rizikuju gubitak primanja. Navodi se da više od 330.000 korisnika Univerzalnog kredita spada u kategoriju sposobnih za rad, iako su nezaposleni duže od godinu dana. Kao mogući poslovi pominju se održavanje javnih površina, pomoć dobrotvornim organizacijama i rad u bibliotekama.

Istovremeno, Faraž želi da poreski sistem više nagrađuje rad. Jedan od predloga je ukidanje poreza na dohodak za prekovremene sate iznad standardne radne nedelje od 40 sati za zaposlene koji zarađuju manje od 75.000 funti godišnje. Koncept se zasniva na istovremenom smanjivanju podsticaja za dugoročnu zavisnost od državne pomoći i rasterećenju onih koji rade više.

Problem za London je što socijalna davanja predstavljaju samo jedan deo ogromnih državnih rashoda. Britanija istovremeno mora da finansira zdravstveni sistem, penzije, odbranu, kamate na javni dug, lokalne vlasti, smeštaj migranata, klimatske programe i veliki državni aparat. Procenjuje se da bi ukupni troškovi socijalnih davanja do 2030. mogli da dostignu čak 407 milijardi funti.

Ipak, ni najavljene uštede od 50 milijardi funti nisu zagarantovane. Smanjenje jedne vrste pomoći može povećati rashode zdravstvenog sistema ili lokalnih vlasti, dok bi ograničenja za građane EU mogla da izazovu recipročne mere prema Britancima koji žive u evropskim zemljama. Zbog toga će stvarni efekti svake reforme zavisiti od daleko šireg skupa ekonomskih i političkih faktora.

Suštinsko pitanje, međutim, postaje sve teže izbeći: koliko dugo država može da povećava socijalne obaveze brže od ekonomije koja ih finansira. Rast poreza, javnog duga i izdataka, uz sve veće nezadovoljstvo zaposlenih građana, mogao bi da pretvori reformu socijalne države u jednu od centralnih političkih tema u Velikoj Britaniji u godinama koje dolaze.

Prethodni članak

Grenel: Zapad želi da Tači vodi “Kosovo”, Kurti predodređen za marginu

Sledeći članak

Obuka vojnika logističkih specijalnosti u Centru za obuku logistike

Preporučujemo da pogledate

NEMAČKA „VARTA“ U STEČAJU: Slaba potražnja i gubitak ključnog kupca ugrozili proizvođača baterija

Nemački proizvođač baterija „Varta“ podneo je četiri zahteva za pokretanje stečajnog postupka pred Okružnim sudom u Štutgartu. Zahtevi obuhvataju i povezane kompanije u sastavu grupe. Uprava kompanije navela je da su do finansijskih problema doveli […]

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *